Osnovni izbornik
Početna Knjige Naručivanje Usluge Poveznice Knjige (abecedno) po autorima po naslovima po bibliotekama - Austriana - filozofija - Darovito dijete - Komunikologija - Management - Pedagogija - Pedagogija - logopedija - Pedijatrija - Politologija - Posebna izdanja - Povijest - Psihologija - Socijalna ekologija - Socijalni rad - Sociologija po područjima - djeca i roditelji (i djedovi i bake) - dječji vrtići i jaslice - osnovne škole - srednje škole i đački domovi - socijalna skrb, savjetovališta i udruge - fakulteti, instituti, zavodi - posao, upravljanje, komuniciranje - osobni razvoj - obitelj, brak, međuljudski odnosi - teške situacije, ovisnosti, gubici - društvo u kojemu živimo - Hrvatska i regija - nekada i sada - filozofija, eseji, promišljanja rasprodana izdanja ![]() |
Oswald Spengler - filozofijska biografija
![]() ![]() ![]() recenzenti: prof. dr. sc. Tihomir Cipek, prof. dr. sc. Nadežda Čačinović godina izdanja: © 2009. (prvo izdanje) biblioteka: Posebna izdanja - Filozofija format: 16 x 23 cm; opseg: 136 stranica; uvez: meki ISBN 978-953-180-158-4; CIP zapis 710784 U tijeku je finalna rasprodaja. Cijenu i dostupnost naslova provjerite OVDJE. Primjenjujući u ovoj filozofijskoj biografiji pristup koji je zagovarao upravo Spengler, naime "pristup u kojemu misleći i djelujući čovjek biva konfrontiran s onim što tvrdi o svome mišljenju i djelovanju", autor je uspio prikazati Spenglera - kroz sve njegove životne faze, razmišljanja i djelovanja - oslobođenog stereotipa i zabluda, koji su površnim, ideološki obojenim čitateljima dopuštali da ga svojataju (nacionalsocijalisti, neonacisti, pobornici "sukoba civilizacija" i sl.) kao duhovnog oca ili da ga tretiraju kao trenutačnu senzaciju koja neće ostaviti dublji trag. (prof. dr. sc. Tihomir Cipek) Iz recenzija Žanr filozofijske biografije u nas nije jako razvijen. Oswald Spengler (1880.-1936.) je posebno primjereni predmet takva pristupa zato što je učinak njegovih djela, katkad jači katkad slabiji, uvijek prekoračivao disciplinarne granice: posebno Propast Zapada i Čovjek i tehnika. Njegove ideje kruže i recikliraju se pa je dobro imati jasnu i suvremenu ocjenu kakvu daje Samir Osmančević u svome, i široj javnosti dostupnome, znanstvenom djelu, jer može pridonijeti razjašnjavanju nekih dugotrajnih zabluda. (prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič) Iz predgovora (...) Dakako, ne smijemo smetnuti s uma da je Spengler djelovao, po mom sudu, u neponovljivoj epohi njemačke povijesti, u razdoblju Weimarske Republike u kojoj nam se s desne strane i u raznim varijantama javljaju Spengler, Ernst Jünger, Carl Schmitt, Martin Heidegger, iz centra Thomas Mann i drugi, s lijeva Ernst Bloch, filozofi ranoga Frankfurtskog kruga, itd. Možda upravo ta imena svjedoče o intenzitetu ideološke borbe za supstanciju njemačkoga nacionalnog bića i općenito onog što je tu stajalo na kocki. Poraz u Prvome svjetskom ratu i konfrontiranje s novim formama društvenog organiziranja, a da se zapravo niti stare još nisu dokraja uspostavile, iniciralo je u njemačkome intelektualnom okruženju vrenja koja bi se najbolje dala opisati blochovskim nazivom experimentum mundi. Silinu vrenja teško se može adekvatno pojmiti ako se u obzir ne uzme sve što je tih godina za Njemačku i cijelo čovječanstvo predstavljalo ulog u igri za budućnost svijeta. Nadati se je pak da već poneki detalj iz ovoga predgovora potvrđuje tezu o teorijskoj slikovitosti i atraktivnosti Spenglerove biografije kao relevantnog činitelja u razumijevanju njegova djela. Ono, dakako, ostaje primarni cilj našeg interesa, samo su putovi do njegove, nadam se ispravne, recepcije nešto drukčiji od uobičajenoga akademskog pristupa nekoj temi. Zamisao da se u analizi Spenglerova djela upravo na njega primijeni metoda koju je on - za povijesne fenomene - zagovarao kao jedinu ispravnu čini mi se, sa stajališta dosadašnjeg istraživanja Spenglerova opusa, zapravo potpuno legitimnom. (...) Sadržaj knjige (otvara se u novom prozoru) Područja: fakulteti, instituti, zavodi * društvo u kojemu živimo * filozofija, eseji, promišljanja Zainteresiranima za ovaj naslov, preporučujemo i sljedeće: ![]() |